Pčelarstvo Vežnaver

Kako saznati da li med je prirodan ili nije?

Ako je moguće, kupite med izravno od pčelara.
Imate tada prigodu provjeriti kvalitetu meda te postaviti pitanja kako ga proizvode.

Čisti med sadrži 0% vode.

Pročitajte naljepnicu na medu. Proizvođači trebaju navesti sve sastojke koje sadrži. Ako med nije čist, to treba pisati na naljepnici, uključujući i postotak pravog meda, ako ga ima.

Protrljajte malo meda između kažiprsta i palca dok se ne raspadne. Nešto meda će se apsorbirati u kožu, ako ima meda, jer je čisti med dobar za kožu. Prirodni med nije ljepljiv. Ako je ono što utrljate ljepljivo znači da ima šećera ili umjetnih zaslađivača u njemu.

Stavite nekoliko kapi na papir ili papirnati ručnik. Čisti med neće probiti papir dugo vremena, jer ne sadrži vodu.

Stavite malo meda u blizinu mrava. Mravi neće dirati prirodni med. Pčele instinktivno grade košnicu na drveću i među stijenama. One stavljaju med kako bi se zaštitile od štetočina, kao što su mravi.

Pomiješajte malo meda sa žumanjkom. Ako je med čist, kada istučete žumanjak, izgledat će kao da je kuhan.

Napunite čašu vode i dodajte 1 žlicu meda. Čisti med će se zgrudati i spustiti na dno, a lažni med će se početi otapati.

Namažite med na krišku kruha. Prirodni med će otvrdnuti kruh za nekoliko minuta. Umjetni med će navlažiti kruh zbog sadržaja vode.

Pravi med dat će vam osjećaj bockanja u ustima neposredno prije gutanja. Lažni med to ne može postići.

Gledajte hoće li se med kristalizirati tijekom vremena. Imitacija meda će ostati glatka kao sirup, bez obzira koliko dugo je pohranjena, dok će se pravi med kristalizirati.

Vrh šibice umočite u med i pokušajte zapaliti. Prirodni med neće smetati da se šibica zapali. Lažni med ima vode pa se šibica neće moći zapaliti.

Dvije do tri žlice meda stavite u mikrovalnu. Zagrijte na visokoj temperaturi. Prirodni med će se brzo karamelizirati i neće postati pjenast. Lažni med će se teško karamelizirati i bit će prepun mjehurića.

Izvor: Kupac.hr

DOBRA PČELARSKA PRAKSA (DPP)

Čimbenici rizika u pčelarstvu su:

Biološki (patogeni mikroorganizmi i nametnici), kemijski (štetne kemijske tvari), fizikalni čimbenici (strana tijela), koja mogu ugroziti zdravlje ljudi.

Križno kontaminiranje hrane je prijenos mikroorganizama, nametnika, kemijskih tvari i stranih tijela iz izvora kontaminacije kao što su sirove namirnice, osobe, oprema i okoliš na namirnice i proizvode.

Stupanj proizvodnje, prerade i distribucije: bilo koji dio ili faza rada koja uključuje uzgajanje pčela, proizvodnju, obradu, skladištenje, transport i prodaju odnosno dostavu pčelinjih proizvoda do konačnog korisnika/kupca.

Praćenje: izvođenje planiranih promatranja ili mjerenja uvedenih nadzornih, odnosno sigurnosnih mjera kako bi utvrdili je li čimbenik rizika pod nadzorom.

Korekcijski postupak: postupak koji treba izvesti kada rezultati pokazuju da čimbenik rizika nije bio pod nadzorom.

Higijenski programi za praćenje: higijenski programi i djelatnosti potrebni za uspješnu uspostavu i pridržavanje smjernica HACCP-a u unutarnjem nadzoru u svim fazama rada ( od košnice do finalnog proizvoda, kao što su: osiguravanje zdravstvene zaštite pčela i uporaba sredstava za suzbijanje pčelinjih bolesti i štetočina, osiguravanje higijene u košnici, higijene opreme i oruđa te drugih pomagala, proizvodnja i obrada meda i drugih pčelinjih proizvoda, njihovo pravilno skladištenje te prijevoz i promet, dezinfekcija košnice, čišćenje, izvođenje programa obrazovanja i osposobljavanja u vezi s higijenom pčelinjih proizvoda, osobna higijena, zdravstveno stanje pčelara-punitelja).

Izvor: HRVATSKI PČELARSKI SAVEZ: Smjernice za dobru pčelarsku praksu prema načelima HACCP sustava
Za iscrpno klikni ovdje