Pčelarstvo Vežnaver

 

Izvor: HRVATSKI PČELARSKI SAVEZ

SMJERNICE ZA DOBRU PČELARSKU PRAKSU PREMA NAČELIMA HACCP SUSTAVA

VAŽNOST SMJERNICA „ DOBRE PČELARSKE PRAKSE“

Med i pčelinji proizvodi – zdrava hrana

Moderno društvo sve se više zalaže za veću brigu o očuvanju čovjekovog zdravlja uz pomoć prirodnog i zdravog načina prehrane. „Jesti manje, ali jesti bolje“ predstavlja mantru nutricionista i medicinara već nekoliko godina. Prehrambene navike se mijenjaju, a potrošač se sve više aktivno uključuje u kontrolu hrane preko brojnih udruga za Zaštitu potrošača. Moderni kupac u 21. stoljeću sve više brine o kvaliteti hrane koju kupuje. Želi biti siguran da ono što jede i pije odgovara kvaliteti , ali i da je sigurno za uporabu te da se uspostavi sljedivost hrane u lancu dobave. Valja podsjetiti da je priroda je oduvijek bila nepresušan izvor zdrave hrane. Med i ostali pčelinji proizvodi (pelud, matična mliječ, propolis, vosak i pčelinji otrov) predstavljaju dragocjenu riznicu ljekovitih sastojaka koji se suvremenom čovjeku nude kao nezamjenjivi darovi prirode i prijatelji čovjekovog zdravlja. Međutim, pčelarstvo veoma lako može postati ugrožena djelatnost ukoliko se naruši ugled meda kao zdravog dodatka prehrani ljudi Stoga potrošači s pravom zahtijevaju da med bude slobodan i od najmanje količine štetnih tvari. Razvojem industrije i potrošačkog načina života koji neprekidno zagađuju okoliš, čovjek mora ulagati sve više napora kako bi proizveo zdravu hranu. Kako bi se organizirala proizvodnja u kojoj bi se rizici od zagađenja štetnim tvarima pčelinjih proizvoda sveli na najmanju moguću mjeru, potrebno je uvesti sustav samokontrole u lancu "od polja do stola". U ovom proizvodno potrošačkom lancu pčelari sudjeluju uvođenjem smjernica „Dobre pčelarske prakse“. Ovakav model potiče tehnološki razvoj i produktivnost pčelarstva, a rezultat je povjerenje potrošača; temelj uspjeha na globalnom tržištu. Takav model je u skladu s novim sustavom o sigurnosti hrane (tzv. “higijenski paket”), koji se u državama članicama Europske unije počeo primjenjivati od 01. siječnja 2006. godine gdje se u središte odgovornosti za sigurnost hrane i hrane za životinje postavlja subjekt u poslovanju s hranom odnosno hranom za životinje i posjednike životinja.

NAMJENA SMJERNICA

Smjernice daju temeljne naputke pri uspostavi i održavanju unutarnjeg nadzora u pčelarskoj proizvodnji po načelima HACCP sustava.

KOME SU NAMIJENJENE?

Smjernice su namijenjene svim pčelarima koji uzgajaju pčele i proizvode: med, druge pčelinje proizvode (matična mliječ, propolis, cvjetni prah, pčelinji otrov i vosak)-primarna obrada i proizvode na bazi meda i drugih pčelinjih proizvoda te ih prodaju na kućnom pragu, tržnicama, sajmovima, prigodnim izložbama i trgovinama. Pčelar koji ima registriranu djelatnost trgovina na malo i/ili veliko i u okviru te djelatnosti prodaje i druge prehrambene proizvode, mora slijediti i druge smjernice za trgovačku djelatnost.

KOGA ISKLJUČUJE?

Smjernice NISU NAMIJENJENE obrtničkim i industrijskim punionicama, odnosno onim fizičkim i pravnim osobama koje ne uzgajaju pčele i nemaju vlastitu proizvodnju pčelinjih proizoda. Ukoliko vlasnici obrtničkih i industrijskih punionica imaju i vlastitu proizvodnju pčelinjih proizvoda, koristiti će ove smjernice.
Pčelari koji med i druge pčelinje proizvode proizvode samo za vlastitu uporabu nisu se dužni pridržavati smjernica. Međutim, preporučljivo je da ih slijede zbog vlastite sigurnosti.

KAKO KORISTITI SMJERNICE?

Smjernice su sastavljene od više povezanih dijelova. U zasebnim poglavljima navedeni su čimbenici rizika te opći zahtjevi koje pčelar mora ispuniti. Dodane su i neke preporuke koje pčelaru pomažu u provođenju dobrih higijenskih postupaka.

Pčelar slijedi samo one dijelove smjernica koje se odnose na obavljanje njegove djelatnosti. Ako se pčelar želi baviti proizvodnjom proizvoda koji nisu spomenuti u smjernicama, on mora uz zahtjeve opisane u smjernicama poštivati i druge zakonske zahtjeve i dobiti sve potrebne dozvole od inspekcijskih službi.

DOBRA PČELARSKA PRAKSA (DPP)

ŠTO JE DPP ?

Temelj za održivi razvoj pčelarstva . To je skup pravila i uputa koje je potrebno poštivati tijekom proizvodnog procesa. Podrazumijeva veći stupanj savjesnosti i odgovornosti pčelara.

CILJ DPP-a ?

Osigurati zdravstvenu ispravnost meda (primjerice odsustvo rezidua sredstava za zaštitu bilja i ostalih štetnih kemijskih tvari iz okoliša i odsustvo rezidua veterinarskih lijekova) te poboljšati kvalitetu meda i zdravstveno stanje pčelinjih zajednica.

SVRHA DPP-a?

Osigurati pouzdani sustav upravljanja pčelinjim zajednicama te sveobuhvatni sustav upravljanja štetnicima pčela.

TKO JE ZADUŽEN NAPISATI SMJERNICE „DOBRE PČELARSKE PRAKSE“?

Hrvatski pčelarski savez

TKO PROCJENJUJE SMJERNICE „DOBRE PČELARSKE PRAKSE“?

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

PREUDUVJETI ZA UVOĐENJE DPP-e?

- kvalificirani pčelari i prijenos znanja,
- prikladni objekti za vrcanje meda,
- prikladni objekti za skladištenje pčelarske opreme, pribora i meda,
- prikladni pčelarski pribor i oprema te njihovo redovno održavanje,
- zdrave pčelinje zajednice te zdravstveno ispravna hrana i voda za pčele

ČIMBENICI KOJI UMANJUJEU ZDRAVSTVENU ISPRAVNOST MEDA?

Prisutnost štetnih tvari u medu

IZVOR ŠTETNIH TVARI U MEDU?

Zagađeni okoliš i nepravilni postupci u pčelarstvu

KAKO UMANJITI ŠTETNE TVARI U PČELINJIM PROIZVODIMA?

Najjednostavniji način rješavanja problema kontaminacije pčelinjih proizvoda je uvođenje sustava samokontrole odnosno dobre pčelarske prakse.

KAKVA MORA BITI DPP-a?

Mora biti prihvatljiva i provediva uzimajući u obzir današnje strukovne i financijske mogućnosti hrvatskog pčelara.

ŠTO DPP-a MORA OSIGURATI ?

DPP-a mora jamčiti da su svi čimbenici koji utječu na zdravstvenu ispravnost i kvalitetu meda pod nadzorom i unutar zakonom propisanih granica.

ŠTO DPP-a UKLJUČUJE ?

Uključuje uvođenje standardnih operativnih postupaka (SOP) i standardnih sanitacijskih operativnih postupaka (SSOP).

ŠTO SU TO STANDARDNI OPERATIVNI POSTUPCI ( SOP)?

Standardni operativni postupci predstavljaju radne upute koje opisuju: tko, što, kako i zašto radi određeni postupak, u određenom vremenskom periodu i na određeni način ? Sve standardne operativne postupke u pčelarskoj proizvodnji potrebno je jasno definirati i sustavno nadzirati, voditi o tome dokumentaciju, utvrditi kritične postupke u proizvodnji meda i jasno definirati njihovu kontrolu.

ŠTO SU TO STANDARDNI SANITACIJSKO OPERATIVNI POSTUPCI (SSOP)?

Standardni sanitacijski operativni postupci su pravila higijene: radnih površina, opreme, pribora i prostorija, osoblja i radnog okoliša.

ZAŠTO JE NUŽNO VOĐENJE VLASTITE DOKUMENTACIJE ?

Vođenjem vlastite dokumentacije (mora biti svima dostupna) pčelari dokazuju da su proizvodnju meda obavljali po propisanim postupcima i uputama te da zdravstvena kvaliteta proizvoda odgovaraju očekivanom standardu. Svako odstupanje od zadanih standarda zdravstvene ispravnosti treba zapisati, istražiti i ukloniti njihove uzroke te poduzimati preventivne mjere da se više ne ponavljaju odstupanja.

SUSTAV ZA SIGURNOST PČELINJIH PROIZVODA

Budući da je svaki proizvođač/punitelj pčelinjih proizvoda odgovoran za sigurnost hrane, u proizvodnji je uveden sustav za osiguranje i dokumentiranje svih bitnih elemenata sigurne proizvodnje i prerade. To je sustav koji putem raščlanjivanja radnih postupaka omogućuje: određivanje čimbenika rizika za namirnice; određuje mjere za njihovo uklanjanje; izvođenje mjera te provjeru samog sustava.

OBRAZLOŽENJE POJMOVA

Higijena namirnica je osiguravanje čistoće proizvoda u svim fazama proizvodnje i prometa (primjerice pripreme, obrade, prerade, izrade, pakiranja, pohranjivanja, prijevoza, prodaje...)
Sigurnost namirnica: jamstvo da namirnica nije štetna za zdravlje potrošača, ako je pripremljena odnosno konzumirana na predviđeni način.
Sigurna namirnica - med/proizvodi: su oni proizvodi gdje je u proizvodnji utvrđeno i dokumentirano da u njima nema štetnih tvari ili su one u granicama dopuštenih vrijednosti.
Primarni proizvodi: označava proizvode primarne pčelarske proizvodnje (med, propolis, cvjetni prah, matična mliječ, vosak i pčelinji otrov)
Vlasnik pogona za preradu pčelinjih proizvoda je svaki pčelar proizvođač koji proizvede više pčelinjih proizvoda nego što treba za vlastite potrebe.

Sustav HACCP (Hazard Analysis and Critical Control Point System - Analiza rizika i kritične kontrolne točke): preventivni sustav samokontrole koji omogućuje uspostavu i provođenje redovite kontrole higijenskih uvjeta proizvodnje u svakom objektu . Temelji se na sedam načela: 1. Provedba analize opasnosti; 2. Određivanje kritičnih kontrolnih točaka; 3. Uspostava kritičnih granica; 4. Uspostava nadzornih postupaka; 5. Uspostava korektivnih mjera; 6. Uspostava postupaka verifikacije; 7. Uspostava zapisa i dokumenata

Čimbenici rizika su:

Biološki (patogeni mikroorganizmi i nametnici); kemijski (štetne kemijske tvari), fizikalni čimbenici (strana tijela), koja mogu ugroziti zdravlje ljudi.

Križno kontaminiranje hrane je prijenos mikroorganizama, nametnika, kemijskih tvari i stranih tijela iz izvora kontaminacije kao što su sirove namirnice, osobe, oprema i okoliš na namirnice i proizvode.
Stupanj proizvodnje, prerade i distribucije: bilo koji dio ili faza rada koja uključuje uzgajanje pčela, proizvodnju, obradu, skladištenje, transport i prodaju odnosno dostavu pčelinjih proizvoda do konačnog korisnika/kupca.
Praćenje: izvođenje planiranih promatranja ili mjerenja uvedenih nadzornih, odnosno sigurnosnih mjera kako bi utvrdili je li čimbenik rizika pod nadzorom.

Korekcijski postupak: postupak koji treba izvesti kada rezultati pokazuju da čimbenik rizika nije bio pod nadzorom.

Higijenski programi za praćenje: higijenski programi i djelatnosti potrebni za uspješnu uspostavu i pridržavanje smjernica HACCP-a u unutarnjem nadzoru u svim fazama rada ( od košnice do finalnog proizvoda, kao što su: osiguravanje zdravstvene zaštite pčela i uporaba sredstava za suzbijanje pčelinjih bolesti i štetočina, osiguravanje higijene u košnici, higijene opreme i oruđa te drugih pomagala, proizvodnja i obrada meda i drugih pčelinjih proizvoda, njihovo pravilno skladištenje te prijevoz i promet, dezinfekcija košnice, čišćenje, izvođenje programa obrazovanja i osposobljavanja u vezi s higijenom pčelinjih proizvoda, osobna higijena, zdravstveno stanje pčelara-punitelja).
Načelo potiskivanja (First In First Out - prvi unutra-prvi van): načelo potiskivanja namirnica u skladištima, s obzirom na rok upotrebe.
Raskuživanje: (dezinfekcija) je postupak kojim uklanjamo mikroorganizme.
Verifikacija unutarnjeg nadzora uspostavljenog na temelju smjernica: uporaba postupaka, metoda, testova i drugih vrednovanja kojima se mjeri i provjerava provođenje smjernica. Unutarnji nadzor izvodi sam pčelar ili uz pomoć savjeta stručno osposobljenih savjetnika HPS-a.
Dokumentacija: uređen sustav pohranjivanja dokumenata i podataka u vezi s izvođenjem unutarnjeg nadzora zbog zdravstvene ispravnosti namirnica.
MRL: maximal residual limit = maksimalan dozvoljeni udio ostataka sredstava za uništavanje štetočina i uzročnika bolesti u namirnici.
Čisto/uređeno: stanje bez vidne prljavštine i prašine; uspostavljen je red.
Čuvanje na hladnom: čuvanje na rashladnoj temperaturi hladnjaka (od 2 do 7oC).

Higijenski i tehnički uvjeti za rad: uključuju preporuke i uvjete koje se moraju ispuniti.

Praćenje namirnica je sustav koji u svim fazama proizvodnje i prometa osigurava slijedivost namirnica ( od početka do kraja prehrambenog lanca). Ako je neka namirnica štetna za zdravlje potrošača, pomoću sustava praćenja brzo i učinkovito možemo ukloniti ili opozvati tu namirnicu s tržišta.
Izdvajanje namirnice iz uporabe u domu pčelara – izdvajanje namirnice pčelar obavlja kad sam u unutrašnjem nadzoru utvrdi da namirnica nije zdravstveno ispravna. Tada pčelar tu namirnicu (med i/ili druge pčelinje proizvode) mora neškodljivo ukloniti.
Povlačenje namirnice – znači povlačenje namirnice koja nije ispravna iz prometa, kad namirnica još nije došla do potrošača. O tome mora biti obaviještena odgovorna osoba nositelja djelatnosti, svi sudionici u distribucijskom lancu i inspekcijska služba. O povlačenju ne treba obavijestiti potrošače, odnosno javnost. Povlačenje se izvodi kad je dokazano da je namirnica, koja nije ispravna, još u cijeloj količini u distribucijskom lancu i još nije došla do potrošača. Kad nositelj povlačenja iz bilo kojeg razloga ne može uspostaviti kontakt sa svim poslovnim partnerima, povlačenje treba proširiti u opoziv.
Opoziv se izvodi kad je namirnica, koja nije ispravna, već došla do potrošača. U tim slučajevima izvodi se postupak opozivanja, a istodobno se obavijeste potrošači, odnosno javnost putem svih raspoloživih medija.

Izvor: HRVATSKI PČELARSKI SAVEZ: Smjernice za dobru pčelarsku praksu prema načelima HACCP sustava

< 12345 >